Najmanje goriva automobil troši oko 70 km/h, a ne pri 90
Popularno pravilo da je 90 km/h najekonomičnija brzina nije potpuno točno, a najveća ušteda zapravo se krije u izbjegavanju velikih brzina na autocesti. Analiza francuskog centra Cerema pokazuje da potrošnja goriva prema brzini tvori nesimetričnu krivulju u obliku slova U, s najnižom točkom oko 70 km/h.
Ni vrlo spora ni vrlo brza vožnja nisu optimalne. Između otprilike 10 i 40 km/h potrošnja je relativno visoka. Motor tada često radi u nižem stupnju prijenosa, pri nepovoljnim okretajima, a isti put traje mnogo dulje. Uz prosjek od 20 km/h, za 100 kilometara treba pet sati.
Kako brzina raste, motor može raditi u višem stupnju i u učinkovitijem području okretaja, pa potrošnja po kilometru pada. Nakon određene brzine ponovno raste, ali tada uglavnom ne zbog motora, nego zbog zraka.
Otpor zraka je glavni krivac
Aerodinamički otpor raste približno s kvadratom brzine. Dvostruko veća brzina, uz ostale jednake uvjete, znači otprilike četiri puta veći otpor. Prema podacima koje navodi tportal, povećanje brzine sa 100 na 120 km/h može podići potrošnju za oko 20 posto.
Točna optimalna brzina razlikuje se od automobila do automobila. Na nju utječu motor, mjenjač i prijenosni omjeri, masa, aerodinamika, gume, nagib ceste i temperatura. Brojka od 70 km/h je orijentir, a ne pravilo za svaki model.
Popis modela koji su u startu štedljivi donosimo u pregledu automobila s najmanjom potrošnjom goriva.
Što to znači za vozače u Hrvatskoj
Na hrvatskim cestama najviše se može uštedjeti na autocesti. Članak 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama dopušta najviše 130 km/h na autocesti, 110 km/h na brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo motornim vozilima i 90 km/h na ostalim cestama izvan naselja. Na putu od oko 400 kilometara autocestom vožnja brzinom 110 umjesto 130 km/h produljuje put za otprilike pola sata, a račun za gorivo osjetno smanjuje.
Na državnim i županijskim cestama ograničenje od 90 km/h već je blizu ekonomičnog područja, pa tamo ušteda više ovisi o tome koliko mirno ubrzavate i kočite nego o samoj brzini.
Pazite i na suprotnu krajnost. Prespora vožnja na autocesti ometa promet, a vožnja u preniskom stupnju prijenosa kroz grad troši više nego što mislite. Na krivulju utječu i gume, pa provjerite tlak, jer premekane gume povećavaju otpor kotrljanja.
Kad potrošnja bez promjene navika naglo poraste, to nije stvar brzine. Tada treba posumnjati na kvar, primjerice na senzor ili zapušen filtar zraka, i pročitati grešku iz računala. Što znači žuta lampica motora, objasnili smo u tekstu o lampici check engine.
Izvor: tportal.hr
