Europski parlament otvara vrata benzincima i dizelašima i nakon 2035.
Kraj benzinaca u Europskoj uniji 2035. godine sve manje izgleda kao potpuna zabrana, a sve više kao postupno smanjivanje njihova udjela. Pregovarači Europske pučke stranke, socijaldemokrata i liberala iz skupine Obnovimo Europu dogovorili su prijedlog prema kojem bi proizvođači do 2035. morali smanjiti emisije CO2 novih vozila za 87,5 posto u odnosu na 2021., a ne za puni iznos.
Pravila donesena 2023. tražila su da novi automobili od 2035. ne ispuštaju CO2 iz ispuha, što je u praksi značilo kraj prodaje novih benzinaca i dizelaša. Europska komisija je u prosincu 2025. predložila ublažavanje na 90 posto, uz mogućnost da se ostatak nadoknadi niskougljičnim materijalima i održivim gorivima.
Uloga zelenog čelika
Prema dogovoru, proizvođači bi do 7,5 postotnih bodova svojih obveza mogli pokriti korištenjem zelenog čelika proizvedenog u EU. Takav čelik nastaje uz znatno manje stakleničkih plinova od klasičnog, koji se proizvodi uz ugljen, a može koristiti vodik iz obnovljivih izvora. Zasad je bitno skuplji i njegova proizvodnja uvelike ovisi o javnim potporama. Europsko udruženje čeličana EUROFER pozdravilo je taj dio kompromisa.
Ograničenja se odnose na prosječnu emisiju cijele flote pojedinog proizvođača, a ne na svaki automobil zasebno. Zato benzinci nakon 2035. ne bi nestali, ali bi njihov udio bio znatno manji nego danas. Najviše prostora vjerojatno bi dobili hibridi i plug-in hibridi, dok bi električni automobili i dalje imali glavnu ulogu jer proizvođači moraju jako smanjiti prosjek flote.
Odluka još nije konačna
"Konačna odluka još nije donesena", naglašava tportal. Tri skupine moraju službeno potvrditi zajedničko stajalište, o njemu raspravlja nadležni odbor, a zatim slijedi glasanje na plenarnoj sjednici. Nakon toga Parlament pregovara s Vijećem EU i Komisijom o konačnom tekstu propisa. Prema pisanju portala electrive, Odbor za industriju podržao je ublažavanje nekoliko dana nakon dogovora pregovarača.
Za vozače u Hrvatskoj to zasad ne mijenja ništa. Tko danas bira automobil, i dalje može računati na široku ponudu benzinaca, hibrida i električnih modela, a o porezima i poticajima u Hrvatskoj odlučivat će se zasebno.
Što to znači za vozače u Hrvatskoj
Hrvatski kupac ovu raspravu najprije osjeća kroz cijene i poreze, a ne kroz europske rokove. Posebni porez na motorna vozila u Hrvatskoj ovisi i o emisiji CO2, pa automobili s nižom emisijom već sada plaćaju manje. Ako se proizvođači zbog novih pravila više okrenu hibridima, kupci će imati širi izbor upravo u razredima koji su porezno povoljniji.
Za one koji razmišljaju o električnom autu, važniji su domaći poticaji. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavio je za jesen 2026. novi javni poziv građanima za sufinanciranje energetski učinkovitih vozila. U ranijim pozivima najveći iznos za električni osobni automobil bio je 9000 eura, a sredstva su znala nestati u nekoliko minuta.
Tko danas kupuje benzinac ili dizelaš, ne mora se bojati da ga neće moći voziti nakon 2035. Pravila se odnose na prodaju novih vozila, a ne na automobile koji su već na cesti. Ono o čemu valja razmisliti je preprodajna vrijednost, koja će ovisiti o tome kako se tržište bude mijenjalo.
Prije kupnje izračunajte ukupni trošak kroz nekoliko godina: porez, gorivo ili struju, servis i osiguranje. Pomoći mogu naši vodiči o PPMV-u i poticajima za kupnju električnih vozila.
Izvor: tportal.hr
