Slovenija mjeri prosječnu brzinu na autocestama, kazne su porasle
Hrvatski vozači koji kroz Sloveniju putuju prema Austriji ili Italiji više ne mogu računati na to da je dovoljno usporiti ispred kamere. Slovenija je početkom rujna na nekoliko dionica autocesta uvela mjerenje prosječne brzine, a broj kazni nakon toga je porastao.
Sustav zasad radi na tri lokacije. Na autocesti A1 nadzire se dionica Logatec–Vrhnika u smjeru Ljubljane, koja je zatvorena, bez izlaza između početne i završne točke. Na A2 mjere se dionice Ljubljana–Brod–Vodice u smjeru Kranja i Grosuplje–Ivančna Gorica u smjeru Novog Mesta, obje otvorene, s ulazima i izlazima. Uskoro bi nadzor trebao početi i na dionici Podmilj–Ločica na A1.
Kako radi mjerenje
Kamere bilježe vozilo na početku i na kraju nadzirane dionice. Iz prijeđene udaljenosti i vremena putovanja sustav izračunava prosječnu brzinu. Kratko kočenje ispred kamere zato ne pomaže, jer se gleda cijela dionica.
Na otvorenim dionicama postoji iznimka. Vozilo koje se uključi nakon početka mjerenja ili izađe prije kraja nema oba potrebna vremenska zapisa, pa ga sustav ne obuhvaća.
Ograničenje na slovenskim autocestama je 130 km/h. Prema podacima njemačkog autokluba ADAC, prekoračenje od 20 km/h stoji 40 eura, a za više od 50 km/h kazna je najmanje 1200 eura.
Što to znači za vozače u Hrvatskoj
Usporedba s hrvatskim kaznama pokazuje da Slovenija kod manjih prekoračenja nije stroža, ali kod velikih jest. Prema članku 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, izvan naselja se u Hrvatskoj za prekoračenje od 10 do 30 km/h plaća 60 eura, za 30 do 50 km/h 260 eura, a za više od 50 km/h od 660 do 1990 eura, uz zaštitnu mjeru zabrane upravljanja i tri negativna boda.
Naše ograničenje na autocesti je isto, 130 km/h. Na brzim cestama i cestama namijenjenima isključivo motornim vozilima iznosi 110 km/h, a na ostalim cestama izvan naselja 90 km/h, osim ako znak ne kaže drugačije.
Za put kroz Sloveniju vrijedi jednostavno pravilo: tempomat namjestite na ograničenje i ne oslanjajte se na to da ćete kameru vidjeti na vrijeme. Prosječna brzina ne prašta ni nekoliko kilometara brže vožnje između dvije točke, a nadoknađivanje vremena izgubljenog u gužvi upravo je situacija u kojoj se kazne skupljaju.
Kaznu iz inozemstva ne vrijedi ignorirati u nadi da će zastarjeti. Ako pak sami želite prijaviti nesavjesnog vozača u Hrvatskoj, postupak smo opisali u tekstu kako prijaviti prometni prekršaj.
Izvor: tportal.hr