Najbrži automobili na svijetu: izmjerene najveće brzine
Popisi najbržih automobila na internetu često miješaju stvarna mjerenja, računalne simulacije i marketinška obećanja. U ovom članku držimo se samo brzina koje su stvarno izmjerene na stazi, uz naziv mjesta i godinu mjerenja. Stanje je prikazano prema podacima dostupnima u listopadu 2026.
Kako se mjeri najveća brzina
Najveća brzina automobila može se navesti na tri načina, a razlika među njima je velika:
- Izmjerena brzina: automobil stvarno vozi na zatvorenoj stazi ili cesti, a brzinu bilježi neovisna GPS oprema. Ovo je jedini podatak koji smatramo provjerenim.
- Tvornički navedena brzina: proizvođač u katalogu navodi brzinu koju je postigao u vlastitom testiranju. Za većinu automobila to je razuman podatak, ali kod hiperautomobila često nije javno dokumentiran.
Treća je simulirana brzina, odnosno izračun teoretske brzine. Takve brojke (npr. kod nekih modela koji "mogu" preko 500 km/h) nisu rekordi i ne navodimo ih kao činjenicu.
Strogi "službeni" rekord, poput onih Guinnessa, uz to traži vožnju u oba smjera i prosjek dviju brzina kako bi se poništio utjecaj vjetra i nagiba. Mnogi proizvođački rekordi postignuti su u jednom smjeru, pa se uz njih uvijek vodi rasprava.
Najbrži izmjereni serijski automobili
| Automobil | Izmjerena brzina | Mjesto i godina | Pogon |
|---|---|---|---|
| Yangwang U9 Xtreme (BYD) | 496,22 km/h | ATP Papenburg, Njemačka, rujan 2025. | električni, četiri motora |
| Bugatti Chiron Super Sport 300+ | 490,484 km/h | Ehra-Lessien, Njemačka, kolovoz 2019. | benzinski W16, 8,0 l, četiri turbopunjača |
Obje vožnje izvedene su u jednom smjeru. Bugatti je vozio Andy Wallace u gotovo serijskom predprodukcijskom primjerku, a Yangwang je vozio Marc Basseng. Yangwang U9 Xtreme najavljen je kao ograničena serija od svega tridesetak primjeraka, a Chiron Super Sport 300+ proizveden je u ograničenoj seriji te ima elektronički ograničenu brzinu za kupce.
Zašto se rekordi osporavaju
Svijet rekorda brzine pun je spornih slučajeva. Neki proizvođači objavljivali su rekordne brzine koje su kasnije osporene zbog analize snimke ili mjernih podataka, nakon čega su vožnje ponovljene uz niže rezultate. Zato je kod svakog novog rekorda pametno pričekati neovisnu potvrdu i podatke o mjernoj opremi.
Drugi izvor zabune je pojam "serijski automobil". Ne postoji jedinstvena definicija: negdje je dovoljno nekoliko desetaka primjeraka, a negdje se traži da je auto homologiran za javne ceste bez preinaka. Rekordni primjerci često imaju posebne gume, uklonjen limitator brzine ili drugačije postavke ovjesa.
Što to znači za vozača u Hrvatskoj
Na hrvatskim cestama najveće dopuštene brzine propisuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama: na autocesti je općenito ograničenje 130 km/h, a za mlade vozače propisana su posebna ograničenja (provjerite važeći tekst ZSPC-a). Brzina od gotovo 500 km/h ostvariva je samo na zatvorenim stazama dugima nekoliko kilometara, uz posebnu zaštitnu opremu i gume.
Za većinu kupaca mnogo je važnije ubrzanje i kočenje nego najveća brzina. Snažni sportski automobili dostupni kod hrvatskih uvoznika (primjerice Porsche, BMW M ili Mercedes-AMG) obično su elektronički ograničeni na oko 250 do 300 km/h, a točan podatak za svaki model stoji u tehničkim podacima proizvođača.
- Visoka snaga znači i višu cijenu osiguranja od automobilske odgovornosti te kaska.
- Posebni porez na motorna vozila ovisi o emisijama CO2 i cijeni, pa je kod snažnih automobila znatan. Više u članku PPMV.
- Gume za velike brzine (oznake brzinskog indeksa Y ili (Y)) skuplje su i brže se troše.
Česte zablude o brzim automobilima
Prva zabluda je da veća snaga automatski znači veću najveću brzinu. Na vrhu brzine presudni su aerodinamika, prijenosni omjeri i gume, pa dva automobila slične snage mogu imati vrlo različite brojke. Druga je da je brojka s brzinomjera dokaz brzine. Brzinomjeri serijskih automobila u pravilu pokazuju nešto više od stvarne brzine, zato se rekordi mjere neovisnom GPS opremom. Treća zabluda je da najbrži auto mora biti i najbolji na stazi. Za krug na stazi više znače kočnice, masa i ponašanje u zavojima nego najveća brzina na pravcu.
Električni automobili i brzina
Rekord Yangwanga pokazao je da električni pogon više nije ograničen samo na brzo ubrzanje. Ipak, kod velikih brzina potrošnja energije raste vrlo strmo jer otpor zraka raste s kvadratom brzine, pa baterija na takvoj vožnji traje tek nekoliko minuta. Većina serijskih električnih automobila zato ima ograničenu najveću brzinu, najčešće između 150 i 200 km/h, kako bi se zaštitili baterija i motori. O dometu više čitajte u članku električni automobili s najvećim dometom.
Česta pitanja
Koji je najbrži automobil na svijetu u 2026.?
Prema dostupnim podacima u listopadu 2026., najveću izmjerenu brzinu serijskog automobila ima Yangwang U9 Xtreme s 496,22 km/h (rujan 2025., Papenburg). Prije toga rekord je držao Bugatti Chiron Super Sport 300+ s 490,484 km/h.
Je li to službeni rekord?
Obje vožnje izvedene su u jednom smjeru, pa ne zadovoljavaju stroga pravila prosjeka dvaju smjerova. Riječ je o izmjerenim, ali proizvođački organiziranim rekordima.
Zašto nema Koenigsegga Jesko Absolut na popisu?
Za taj model objavljena je simulirana teoretska brzina, a ne izmjerena vožnja. Na popis stavljamo samo izmjerene brzine.
Mogu li takav auto kupiti u Hrvatskoj?
Ograničene serije hiperautomobila prodaju se izravno odabranim kupcima i uglavnom su rasprodane prije početka proizvodnje. Uvoz pojedinačnog primjerka moguć je, uz sve pristojbe i PPMV.
Izvori: priopćenja proizvođača Bugatti i BYD/Yangwang te izvješća automobilskih medija o mjerenjima (2019. i 2025.); Zakon o sigurnosti prometa na cestama (zakon.hr). Podaci provjereni u listopadu 2026.
Članak je informativne naravi. Propisi, pristojbe i cijene mijenjaju se, pa prije odluke provjerite podatke kod nadležne institucije. Uočili ste pogrešku? Javite nam.
